
AKTIVNOSTI UREDA EUROPSKOG PARLAMENTA I PARTNERA
Srijeda, 30. studenog u 10.30
Eurotribina: Kuna odlazi, euro dolazi
Kuća Europe, A. Cesarca 4 – 6, Zagreb
„Eurotribina – perspektive i izazovi“ serijal je Hrvatskoga radija koji se, uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, emitira iz Kuće Europe u Zagrebu. Od 1. siječnja 2023. Hrvatska postaje 20. članica europodručja. Je li financijski sustav u potpunosti spreman za uvođenje nove valute? Čekaju li Hrvatsku neugodna iznenađenja uslijed inflacije, rasta kamata i geopolitičke krize? U kojoj će mjeri zajednička valuta predstavljati dodatnu sigurnost i zaštitu za građane i poduzeća i što će euro značiti za politički i ekonomski rejting zemlje? To su samo neke od tema o kojima će, među ostalim, raspravljati predstavnici Ministarstva financija, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević. Raspravu moderira Jasmina Popović s HRT-a.
SASTANCI ODBORA, BRUXELLES
ECB / Lagarde. Zastupnici u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku razgovarat će s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde o trenutačnoj situaciji u europodručju, posebice o inflaciji kao globalnom izazovu i posljedicama na monetarnu politiku EU-a (ponedjeljak).
Energetska kriza. Zastupnici u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku raspravljat će s povjerenicom za energetiku Kadri Simson o najnovijem razvoju događaja u pogledu odgovora EU-a na energetsku krizu (utorak).
Gradonačelnik Kijeva Kličko. Odbor za regionalni razvoj održat će raspravu s gradonačelnikom Kijeva Vitalijem Kličkom (srijeda).
Špijunski softver / Španjolska. Istražni odbor za ispitivanje uporabe Pegasusa i jednakovrijednog špijunskog softvera za nadzor organizira saslušanje o situaciji u Španjolskoj (ponedjeljak).
Pošiljke otpada. Odbor za okoliš i javno zdravlje glasat će o nacrtu zakona kojim bi se bolje zaštitili okoliš i ljudsko zdravlje od pošiljki otpada. Nacrt uključuje odredbe kojima se olakšava otprema otpada za ponovnu uporabu i recikliranje u Uniji i osigurava da EU ne “izvozi” svoje probleme s otpadom u treće zemlje (četvrtak).
Europski izbori. Odbor za ustavna pitanja usvojit će niz prijedloga za jačanje prava građana EU-a da glasaju i kandidiraju se na europskim izborima u slučaju da prebivaju u drugoj državi članici. Cilj je riješiti poteškoće s kojima se suočavaju mobilni građani EU-a i osigurati da što više građana sudjeluje na izborima 2024. (četvrtak).
Saslušanje kandidata za vodstvo Frontexa. Odbor za građanske slobode saslušat će tri kandidata koje je Komisija predložila za mjesto izvršnog direktora Agencije Frontex – Tereziju Gras iz Hrvatske, Aiju Kalnaju, privremenu izvršnu direktoricu iz Latvije i Hansa Leijtensa iz Nizozemske (srijeda).
Konferencija o budućnosti Europe. Parlament, Vijeće i Komisija bit će domaćini događanja u Parlamentu u Bruxellesu. Građani koji su sudjelovali u panelima europskih građana tijekom Konferencije imat će priliku s predstavnicima institucija ocijeniti i komentirati što su institucije učinile otkako su prijedlozi Konferencije dostavljeni u svibnju. Troje čelnika institucija EU-a otvorit će događanje (petak).
10 godina podrške EP-a demokraciji. Kako bi obilježili desetu godišnjicu parlamentarnih aktivnosti potpore demokraciji, zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici zajednice za potporu demokraciji okupit će se na događaju na visokoj razini na temu „Potpora parlamentarnoj demokraciji u cijelom svijetu: Izgradnja demokratske otpornosti”. Predsjednica Metsola otvorit će događaj (utorak i srijeda).
Švedsko predsjedanje Vijećem. Predsjednica EP-a i čelnici klubova zastupnika posjetit će Švedsku kako bi se sastali s Njegovim Veličanstvom Kraljem Karlom XVI. Gustavom i Njezinim Veličanstvom Kraljicom Silvijom, premijerom Ulfom Kristerssonom i Andreasom Norlénom, predsjednikom parlamenta Švedske, kako bi pripremili švedsko predsjedanje Vijećem koje započinje u siječnju 2023. (srijeda).
Kalendar predsjednice. Predsjednica EP-a Roberta Metsola sudjelovat će u ponedjeljak na događaju „Digitalna prilika za Europu: prava, vrijednosti, informacije” u Milanu, a kasnije će u Bruxellesu prisustvovati inauguraciji Parlamentarnog foruma za akademsku slobodu . U utorak će se predsjednica sastati s predsjednicom Zastupničkog doma Belgije Elianom Tillieux i predsjednicom Senata Stephanie D’Hose te održati uvodni govor na Forumu europskih ideja 2022. „Preoblikovanje Europe kroz krize“. U srijedu će predsjednica EP-a održati bilateralni sastanak sa švedskim premijerom Kristerssonom i održati zajedničku konferenciju za novinare. Predsjednica Metsola također će se susresti s predsjednikom švedskog parlamenta Norlénom, Nj.V. kraljem Karlom XVI. Gustavom i Nj.V. kraljicom Silvijom od Švedske. U četvrtak će se sastati s upravom Finskog fonda za inovacije Sitra i održati pozdravni govor na Europsko-latinoameričkoj parlamentarnoj skupštini.
MULTIMEDIJSKA RUBRIKA
Rad Europskog parlamenta možete pratiti na internetskim stranicama u multimedijskoj rubrici iz koje izdvajamo:
Cijena energenata: https://multimedia.europarl.europa.eu/en/package/energy-prices_20304
Konferencija o budućnosti Europe: https://multimedia.europarl.europa.eu/en/package/conference-on-future-of-europe-feedback-event_24705
U FOKUSU
Kriza životnih troškova: potpore i reforme
Predsjednik Parlamentarnog odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Dragoș Pîslaru (Renew Europe, Rumunjska) te potpredsjednik Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Luděk Niedermayer (EPP, Češka) govore o krizi životnih troškova, koja je zahvatila veći dio Europe, i poručuju da nacionalne vlade trebaju pomoći onima koji su najviše pogođeni inflacijom te nastaviti s reformama. Inflacija je glavni problem, poručuje Niedermayer koji je naziva „zlom“ jer nagriza stvarni dohodak i smanjuje potražnju. „Vjerojatno ćemo imati mali ekonomski pad, ali je on nažalost neizbježan ako želimo inflaciju imati pod kontrolom.“ Napominjući da stopa inflacije varira između 5 i 20 posto u zemljama članicama Europske unije, Niedermayer je objasnio kako su te razlike odraz snage nacionalnih ekonomija nakon pandemije koronavirusa te različitih pristupa u borbi s inflacijom. Neke su vlade smanjile poreze na energente, što je prema Niedermayerovom mišljenju ispravan potez, a ograničavanje rasta cijena smatra rizikom. Istaknuo je da različiti pristupi država članica otežavaju odgovarajuću reakciju Europske središnje banke, koja upravlja monetarnom politikom u europodručju. „Sada vidimo da je monetarna politika trebala biti stroža“, dodao je. „Posao središnje banke je vrlo delikatan – nije riječ o tome da se s vrlo visoke inflacije dođe do negativne, nego da se spusti u zonu niske inflacije“. Češki zastupnik poručuje da bi fiskalna politika nacionalnih vlada te monetarna politika Europske središnje banke trebale ići ruku pod ruku u nastojanjima da se smanji inflacija. Iako načelno podržava ciljane potpore za kućanstva i poduzeća, Niedermayer je upozorio kako „potpore široke primjene mogu biti jako skupe te dodatno potaknuti inflaciju.“ „Najranjivije skupine moraju birati između plaćanja računa i osiguravanja obroka za svoju djecu“ ističe Pîslaru te dodaje kako kupovna moć srednje klase također slabi. „Ovo je zaista velika društvena kriza.“ Predsjednik Parlamentarnog odbora za socijalna pitanja pozvao je na „aktivnu politiku tržišta rada, kako bi se osiguralo da ljudi ne gube posao i kako bi im se pomoglo s usavršavanjima i prekvalifikacijama.“ Poručio je kako bi se malim poduzećima trebali ponuditi programi slični onima koji su razvijeni tijekom pandemije koronavirusa, kako bi se zaposlenike zadržalo čak i u slučaju privremenog zatvaranja. Europski fondovi i inicijative mogu pomoći u ublažavanju učinaka krize, rekao je Pîslaru ističući primjer REPowerEU plana koji je namijenjen smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, kroz ulaganje u čistu energiju te diverzifikaciju opskrbe. Još je istaknuo kako je plan EU-a za oporavak od koronakrize usmjeren na pružanje potpora nacionalnim reformama i ulaganjima. „Sada počinju djelovati nacionalni planovi oporavka i otpornosti, REPowerEU ciljano pomaže građanima, a imamo i druge mjere za ulaganja u opskrbu energentima. To je način na koji Europa reagira.“ Pogledajte cijeli intervju o krizi životnih troškova.